RAMAZANSKI NASIHATI

 

DOVA ČETVRTOG  DANA I IZABRANI HADISI I IZREKE ZA PREDTERAVIJSKO OBRAĆANJE

 

‏اللَّهُمَّ قَوِّنِي فِيهِ عَلَى إِقَامَةِ أَمْرِكَ وَ أَذِقْنِي فِيهِ حَلاَوَةَ ذِكْرِك َ‏وَ أَوْزِعْنِي فِيهِ لِأَدَاءِ شُكْرِكَ بِكَرَمِكَ وَ احْفَظْنِي فِيهِ بِحِفْظِكَ وَ سِتْرِكَ يَا أَبْصَرَ النَّاظِرِينَ‏

 

O Allahu, ojačaj me u njemu u izvršenju naredbi Tvojih i opskrbi me slašću spominjanja Tvojeg, nadahni me uspjehom zahvale na davanjima Tvojim tako Ti plemenitosti Tvoje i tako Ti Tvojeg čuvanja, čuvaj me u njemu o Ti koji najbolje vidiš od onih koji nadgledaju. 

U svakodnevnom životu u ovom materijalnom svijetu, čovjek često, usljed nepažnje, neobavještenosti, naglosti i naivnosti, istupi preko granica koje predstavljaju orbitu robovanja Bogu i borbe protiv nefsa i šejtana. Takvo se što naziva činjenje grijeha. Kako vjernik u društvenom okruženju, dakle, kada je s prijateljem, bratom, ocem, saputnikom, radnim kolegom, profesorom, direktorom itd, treba da se ponaša kada su u pitanju grijesi druge strane?

 

        Poslanik, s.a.v.a.: Ko zna za grijeh svoga brata pa ga sakrije, Allah, dž.š., će na Sudnjem danu sakriti njegove grijehe.

        Hidr a.s. kada je savjetovao Musa a.s.: “O sine Imranov, nikoga nemoj grditi kada zgriješi, a plači nad svojim grijehom.”

        Poslanik s.a.v.a.: “Ko grdi svoga brata zbog grijeha od kojeg se pokajao, neće umrijeti a da ne počini isti taj grijeh.”

        “Ko otkrije bestidno djelo isti je kao i onaj koji ga je počinio. Ko izgrdi vjernika zbog neke stvari neće umrijeti dok ne učini istu stvar.”

        “Kada sluga nekog od vas počini blud, kaznite ga propisanom kaznom ali, ne grdite ga.”

        “Ukoliko te brat vjernik grdi zbog onoga što zna u vezi tebe, ne grdi ga u vezi onoga što znaš o njemu, tako ćeš ti imati nagradu a on grijeh.”

        "Lakše je napustiti grijeh nego tražiti oprost." (pravilo bolje spriječiti nego liječiti)

 

 

ČETVRTO PREDAVANJE


Hvala Allahu Uzvišenom koji nas je poučio Knjizi jasnoj, koji nas je učinio da budemo od onih koji upućuju istini neprolaznoj i odlikovao znanjem koje izvodi ljude iz tmine na svjetlo dana. Neka je Njegov blagoslov i selam na prvaka medu odabranim, našeg uzora i miljenika, Muhammeda, s.a.v.s, njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji ga budu slijedili na putu istine.


Allaha dž.š. je prosuo na ljude Svoju Milost, time što je propisao post mjeseca ramazana, "ejjamen ma'dudat" (određeni broj dana), a da je propisao post svakoga dana (cijelu godinu), to bi mnogima bilo teško i iscrpljivalo bi tijelo i umanjivalo radne sposobnosti ljudi.
Post kao što znamo nije po prvi put propisan Muhammedovom a.s. ummetu, nego je, kako sam Kur'an navodi bio propisan i prijašnjim narodima, tako prenose Muaz, Ibn Mes'ud, Ibn Abbas, Ata' i Dahhak bin Muzahim, da je propis posta po tri dana od svakog mjeseca bio od vremena Nuha a.s., pa ga je Allah dž.š. dokinuo i naredio post mjeseca ramazana ummetu Muhammed a.s., druge godine po Hidžri.
Bolesnici i putnici su dužni propuštene dane napostiti poslije ramazana ili za svaki propušteni dan nahraniti siromaha, ali je post za one koji to mogu bolji, kao što govori prethodni ajet. Postoje i neke druge zapreke za post mjeseca ramazana, kao što su hajd (mjesečno pranje) i nifas (postporođajni period), ali i one podrazumijevaju naknadno napaštanje propuštenih dana.
Prenosi se od Aiše r.a. da je rekla: "U vrijeme Poslanika s.a.v.s. kada smo imale mjesečno pranje, on nam je neredio da napostimo propuštene dane, ali da ne naklanjavamo namaze!" Zabranjeno je postačima da imaju intimni odnos danju, dok poste, a ako im se to desi, moraju napostiti 60 dana uzastopno, ili nahraniti 60 siromaha, kao kefaret.

"U mjesecu ramazanu, počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate -, da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put i da zahvalni budete!" (Suretu-1-Bekare: 185)
Mjesec ramazan je mjesec Objave, jer je u njemu započela objava Kur'ana.
On je mjesec Bedra, jer se u njemu dogodila bitka na Bedru 17. dan mjeseca ramazana (druge godine po Hidžri).
On je mjesec «Fetha» jer se u njemu desio povratak muslimana u Meku (osme godine po Hidžri).
On je mjesec Kadra jer je u njemu noć vrijednija od hiljadu mjeseci, kao što je i mjesec solidarnosti, čišćenja i odricanja, jer je za njega vezan «Sadekatu-l-fitr»!
Mjesec ramazan donosi posebne trenutke kada vjernikova duša lakše osjeća stvarnost, istinsku stvarnost onakvu kakva ona jeste.
Vrijeme ramazana nudi roditeljima mogućnost da lakše priđu svojoj djeci, da lakše preuzmu u svojim kućama glavnu riječ koju se u ovom vaktu izgubili dobrim djelom.
Ramazan je vrijeme kada su i srca onih potpuno zalutalih omekšana i kada im treba ponuditi toplu riječ poziva Istini.
Kao što smo vidjeli u gore navedenome ajetu Ramazan je mjesec kada je počelo spuštanje Kur'ana Časnog pa bi i naš govor u ramazanu bar, trebao biti spojen s kur'anskim govorom.
Trebali bi da iskoristimo vrijeme da okitimo svoj govor lijep kur'anskim uzrečicama a ne nakaradnim riječima kojima se danas služi naša omladina.
Pokušajte oprobati učinak kur'anskih riječi pri komentarisanju svakodnevnih događaja.
Pokušajte kada čujete upoređivanje dobra i loša čovjeka reći: «Nisu isti oni koji znaju i oni koji ne
znaju!»
Pokušajte kad čujete opis nekog čovjeka da vam komentar bude kur'anskin ajet: «A čovjeka smo stvorili u najljepšem liku» ili slično.
Plemeniti Gospodar je Svojom odredbom i mudrošću učinio da su neka vremena vrijednija od drugih pa shodno vrijednosti najvrijednijeg mjeseca neka budu i naši napori.

 




[ zatvori prozor ]