Bajramska hutba reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića

Umjesto hrabrosti za opće dobro, na cijeni je slijepa lojalnost

Države koje se boje svojih građana donose mnogo više dobra * Bosanske muslimane ne treba provjeravati u ljubavi prema vjeri i domovini

Centralna svečanost obilježavanja Ramazanskog bajrama bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje će reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić predvoditi bajram-namaz i održati bajramsku hutbu, koju je prenijela Mina.
- Hvala Allahu, Stvoritelju svjetova, na milosti i nimetima kojima nas daruje. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahova poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu, na njegove ashabe i na sve one koji su živjeli i umrli s Istinom u srcu i u djelu. Sjetimo se bosanskih sinova, šehida, koji su, na Allahovom putu, dali svoje živote - navodi na početku hutbe reisu-l-ulema, te dodaje:
- Draga braćo i sestre,
Ramazan je oduvijek vrijeme kad muslimani više i dublje razmišljaju o svom stanju. Ramazanski post je oduvijek način na koji muslimani vježbaju svoje tijelo i svoju dušu za nove izazove. Ovoga ramazana bosanski muslimani su više i dublje razmišljali o Kur'anu, o Poslaniku, o komšiji, o društvu, o državi, te o svojoj sudbini u Evropi.
Posteći ovoga ramazana, bosanski muslimani nisu mogli ne zapaziti neke bolesti bosanskog društva, kao što su laž i kleveta, droga i alkohol, pornografija i prostitucija, zavist i ljubomora te mito i korupcija. Zato su najveći izazovi ove generacije kako prepoznati Istinu, kako živjeti zdravo, kako se ponašati moralno, kako voljeti čovjeka, kako raditi pošteno!
Ovi izazovi su posebno važni za muslimane zato što im se u Kur'anu zapovijeda da preuzmu bittevratskog, indžilskog i zeburskog emaneta i zato što im se u Kur'anu kazuje kako da vole Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s. Muslimani su dužni pronositi svijetom tevratski zahtjev za poštivanje Božijeg zakona. Dužni su shvatiti indžilski duh morala. Dužni su se upoznati sa zeburskim mudrostima. I, dakako, dužni sučitati i učiti slovo i duh Kur'ana u kojem je lijek za čovjeka koji ima srce da osjeti, uši da čuje i um da razumije Božijuvječnu riječ.
 

Kur'an

Ovaj Kur'an upućuje na pravi put. Onima koji imaju vjeru,Kur'an donosi radosnu vijest da ih čeka velika nagrada (Kur'an, 17:9).
Kur'an se danas čita i uči više nego bilo koja druga knjiga. S različitim motivima, ali niko ne može ostati ravnodušan prema živoj i vječnoj kur'anskoj poruci. Jedni traže i nalaze lijek za svoje srce i dušu; drugi u Kur'anu traže, ali ne nalaze, razlog za mržnju i strah. Oslobođeni Bilal Habešija je tražio i našao lijek za svoju slobodnu dušu, ali Ebu Džehel nije našao zato što ga nije ni tražio.
Jedni napadaju, drugi Kur'an brane. No, ni jedni ni drugi ne trebaju to raditi. Jer Kur'an je svjetlost koja nema kraja. Niti je moguće kur'ansku svjetlost umanjiti, niti čovjek svjetlost može uvećati.
Ona je takva kakva jest za sve jednako dostupna - i onima koji hoće da svojim riječima svjetlost ugase i onima koji hoće da svjetlost još više rasvijetle. Ali ne znaju ni jedni ni drugi da nur Allahov svijetli unatoč zloj namjeri jednih i dobroj namjeri drugih. Jer niko ne može ništa bolje kazati o Kur'anu od njegovog tvorca i niko ne može bolje čuvati njegovo slovo i njegov duh od Allaha Uzvišenog koji poručuje: - Mi smo Kur'an objavili i mi ćemo ga čuvati (Kuran,15:9). I upamtite - govori Allah Uzvišeni - da je ovaj Kur'an nakakvom brdu objavljen, vidio bi kako se brdo trese iz poštovanja prema Allahu (Kur'an, 59:21). I zato neka svi znaju - i oni koji ga osporavaju i oni koji ga prisvajaju: Kur'an je vječna Allahova riječ u kojoj ljudi mogu naći sve što im treba za sreću na ovome i spas na drugomesvijetu.

Poslanik

Ja sam poslan da kod ljudi obnovim moral (Hadis)
Isto tako danas se o Muhammedu, a.s., govori i piše više nego o bilo kojoj osobi u svijetu. Razumljivo, poruka se ne može odvojiti od poručitelja. Kur'an se ne može razumjeti bez njegovog prenosioca - Muhammeda, a.s., kojeg više od milijardu i po ljudi ima u srcu i zato nemaju potrebe da mu prave sliku. Onaj kojeg iskreno voliš, stanuje u tvom srcu. Niko ti ga ne može oteti. Nikome ga ne trebaš na vratu pokazivati, niti na zidu slikati. Allahov poslanik Muhammed, a.s., uvijek je s tobom ako si ti s njim učeči na njega salavat da bi zaslužio njegov šefa'at.
Ma šta neko mislio i govorio, istina o Muhammedu, a.s., ostaje zauvijek: Muhammed, a.s., je milost i radost svjetovima; blagost i dobrota ljudima; zov i izazov čovječanstvu. U njemu se dogodio spoj transcedentnog i imanentnog svijeta; kroz njega se spoznao Božanski naum i otkrio čovjekov um; s Muhammedom, a.s., čovjek je ustanovio vezu između ovoga i onoga svijeta, između ovoga i onoga života. "Ako su veličina smisla mala sredstva i ogromni rezultati tri mjerila za ljudski genij, ko se onda usuđuje usporediti bilo kojeg velikog čovjeka u modernoj povijesti s Muhammedom, a.s." (Lamartine). Nije se usudio ni veliki pjesnik Hasan Sabit, pa je zato rekao: "Ja ne hvalim Muhammeda svojom pjesmom, već moja pjesma je vrijedna hvale zbog Muhammeda".
Allahovom, dž.š., voljom, Muhammed, a.s., je ustanovio načelo o slobodi vjere; Muhammed, a.s., je odbacio rasnu diskriminaciju - "nema prednosti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem, osim po moralnom ponašanju"; Muhammed, a.s., je ukinuo nepravednu instituciju svećenstva i oslobodio čovjeka od nasljednog grijeha. Svi ljudi se rađaju slobodni i svi ljudi su jednaki pred Bogom i zakonom. Muhammed, a.s., nam je poručio: "Pravi musliman je onaj od čijih ruku i jezika su drugi ljudi slobodni".
 

Komšija

Dakako, iz tog svetog pravila proizlazi i pravilo o svetosti komšije o kojem nas Muaz ibn Džebel obavještava, pa kaže:
- Jednom smo upitali Allahovog Poslanika: - Šta je pravo komšije? Alejhisselam je odgovorio: - Ako ti zatraži pozajmicu, uzajmi mu; ako te pozove u pomoć, pomozi mu; ako je muhtač, podupri ga; ako se razboli, obiđi ga; ako umre, budi mu na dženazi; ako mu se dogodi kakvo dobro, neka te to obraduje i čestitaj mu; ako ga zadesi kakvo zlo, neka te to rastuži i izrazi mu suosjećanje; nemoj da ga miris iz tvog kuhanog lonca uznemirava, već to podijeli sa njim makar jednim gutljajem; nemoj svojom kućom natkriliti njegovu tako da ga možeš motriti šta radi i nemoj ništa raditi oko njegove kuće bez njegove dozvole; ako na pijaci kupiš voća, pokloni mu nešto od toga ili to sakrij da ne vidi i neka tvoja djeca ne izlaze s tim kako bi prkosila njegovoj djeci. Da li razumijete što vam govorim - Malo ljudi može udovoljiti pravu komšije. To su oni kojima Allah Uzvišeni podari dobru dušu i plemenito srce.
 

Društvo i država

Kažu da je na portalu koledža iz četrnaestog stoljeća u Andalusu pisalo da svijet stoji na četiri stuba: na stubu učenosti mudroga; na stubu pravde moćnoga; na stubu dove pravednoga, i na stubu odvažnosti hrabroga.
Riječ je, dakle, o četiri stuba na kojima stoje društvo i država. Zatobi to trebalo da danas piše na svim našim mektebima, školama, univerzitetima i državnim ustanovama. Jer, nema naprednog društva, niti stabilne države bez intelektualne moći koja održava visok stupanj odgoja i obrazovanja u kojem su sadržani principi morala, etike, poštenja, odgovornosti, poštivanja zakona, poštivanja ljudskih prava, princip volje da se radi najbolje, te princip poštivanja svog i tuđeg vremena. Zato je "stub učenosti intelektualaca" od prevelike važnosti za razvoj društva i uspostavu države.
Nema mira, niti povjerenja među ljudima i narodima ako u društvu i državi nema jednake pravde za sve njezine stanovnike. Države koje se boje svojih građana donose mnogo više dobra društvu, nego one države kojih se građani moraju bojati. Države koje rješavaju probleme društva poželjnije su od država koje su same sebi problem. Zato je "stub pravde moćnoga" za bosansko društvo i državu jedan od najbitnijih stubova za naš opći napredak.
Dakako, nema sreće ni napretka bez morala i etike. Povijesna je istina - društvo i država nisu padali od sablje izvana, već od mita i korupcije iznutra. Nažalost, naše društvo i država su u takvom zagrljaju mita i korupcije da je sve više onih koji gube nadu u pravdu i poštenje onih koji to trebaju zaustaviti. Ali ne treba nadu gubiti, već se treba boriti protiv pošasti mita i korupcije. Ako nikako drugačije, a ono bar "dovom pravednika".
"Stub odvažnosti hrabrog" za društvo i državu uvijek ima visoku cijenu, ali ovih dana osjećamo da nam taj stub odnekud fali. Umjesto hrabrosti za opće dobro, na cijeni je slijepa lojalnost. To nije u duhu naše vjere i naše ovdašnje sudbine. Zato, između lojalnih i nesposobnih, treba birati sposobne, jer se pokazalo da nesposobni, pa makar bili lojalni određenoj partiji, ne pridonose veliku korist društvu i državi.Stoga, nema nam druge već da svi zajedno podižemo ove stubove: učenost mudroga, pravdu moćnoga, dovu pravednoga i odvažnost hrabroga.
 

Evropa

Tako ćemo postići Allahov rizaluk, ali i biti priznati i poštovani u Evropi i svijetu. Za Evropu mi danas imamo samo jednu poruku: bosanski muslimani su iskusili i Hidžru i džihad. U oba slučaja pokazali su koliko vole svoju vjeru i svoju domovinu. U tome ih više ne treba provjeravati.
Umjesto toga, bosanski muslimani hoće da budu suštinski i formalno dio evropskog društva u okviru "društvenog ugovora" koji će osigurati svim muslimanima u Evropi pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Zauzvrat, Evropa može biti ponosna što će pokazati svijetu i zapisati u svojoj povijesti da je dosljedna principima demokratije, ljudskihprava i multikulturne ideologije.
Mir i sigurnost Evrope je i naš mir i sigurnost. Tolerancija i suživot u Evropi su život i napredak evropskih muslimana. Sarajevo hoće, može i zna živjeti i druge poučavati međuvjerskom i međukulturnom dijalogu i toleranciji. To je bit vjere i kulture bosanskih muslimana. Zato učimo svi ovu dovu:
*** Milostivi Bože, Učini da samo Tebi služimo! Da se grijeha klonimo! Da istinu govorimo! Da o dobru mislimo! Da dobra djela činimo! Da se tuđeg hakka klonimo! Da kod sebe korisno znanje povećavamo!
Bože Milostivi, Podari bolesnima zdravlje! Siromašnima opskrbu! Prognanima povratak domovima njihovim! Zarobljenicima slobodu! Našim braniocima pomoć! Našoj domovini mir i slobodu! Osnaži naše prvake mudrošću i hrabrošću! Našu ulemu znanjem i iskrenošću!
Bože Milostivi, Oplemeni sve ljude ljubavlju i milošću! Očisti ljudska srca od mržnje i zla! Podari cijelome svijetu Tvoju uputu i milost! Tako Ti Tvoje neizmjerne dobrote, I tako Ti Tvoje milosti u ovome velikom danu!
- Braćo i sestre,
Podijelite radost Bajrama među sobom i ne zaboravite da, na Dan šehida, odate počast najboljim sinovima, šehidima, Bosne i Hercegovine! Sa posebnim ponosom sjećamo se treće godišnjice smrti predsjednika Alije Izetbegovića, moleći Allaha da mu podari lijepi džennet, a nama da osnaži pamet da budemo i ostanemo zajedno na Pravome putu.
Nemojte zaboraviti da je mekteb bit našeg islamskogidentiteta. Zato šaljite svoju djecu da nauče biti dobri ljudi i ponosni muslimani!Svima vam od srca želim sretan Bajram, moleći dragog Allaha (dž.š.) za vaše zdravlje i uspjeh u životu i radu. Posebno želim Bajram čestitati prognanima, bolesnima i nemoćnima sa dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomoći!
S osobitim željama Bajram čestitam našoj braći u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, te bošnjačkoj dijaspori i svim muslimanima i muslimankama u svijetu riječima: Bajram šerif mubarek olsun! - poruka je reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića.
 

Svetost komšiluka treba na potomke prenositi

Braćo i sestre, ono čime se naša zemlja, posebno grad Sarajevo, oduvijek ponosila bila su sveta komšijska prava koja smo naučili od naših predaka, koji su to usvojili od našeg Pejgambera. Ta prava treba i dalje čuvati i njegovati. Svetost komšiluka treba na potomke prenositi, jer uvjet za zdravlje i napredak društva i države jeste zdrav i napredan komšiluk.
 

Kako se ljudi vole

Pripovijeda se da je jedan molio Boga da ga oslobodi loših navika, a Bog mu reče: "Ne, to nije do Mene, već do tebe da se sam odvikneš"! Drugi je molio da mu Bog da sabur, a Bog mu reče: "Ne, sabur je posljedica truda. To se nedobiva, već naučava"!
Treći je molio da mu Bog podari sreću, a Bog mu reče: "Ne, Ja ti darujem blagodati, a sreću ti sam sebi donosiš"! Četvrti je molio Boga da mu podari sve stvari da uživa, a Bog mu reče: "Ne, Ja sam ti dao život da bi mogao sve stvari doživjeti"! I, na kraju, peti je molio da mu se kaže kako se vole ljudi kao što ih Bog voli, a Bog reče: "Ti si sad sve shvatio!"