Thu12142017

Last updateThu, 07 Dec 2017 11am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Mihret ef. Žiko

A DOBRO KOJE ZA SEBE OSIGURATE NAĆI ĆETE KOD ALLAHA JOŠ VEĆIM

Hvala i zahvala Milostivom Allahu, Onome koji nas daruje neizmjernom milošću i oprostom, a neka je salavat i selam na našeg Učitelja, s.a.w.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike do Sudnjeg dana.

Najveća hvala pripada Allahu, dž.š., koji vjernicima, iskrenim Svojim robovima, ukazuje posebnu počast darujući im posebne blagodati koje nije darovao prijašnjim narodima. Stoji u predaji koju bilježi hfz. Ibn Redžeb:

„Kad je Musa, a.s., bio u prilici razgovarati sa Allahom, dž.š., on upita svog Gospodara: 'Gospodaru, jesi li ijednog roba počastio kao mene, jer ja sada razgovaram sa Tobom?'

Allah, dž.š., mu odgovori:

'O Musa, Ja ću imati robove koje ću počastiti više nego tebe. Dat ću im da poste ramazan i bit ću im bliži nego tebi sada. Dok sada s tobom govorim, između Mene i tebe je 70 hiljada zastora, a kad usposti ummet Muhammeda, a.s., kad im njihove usne pobijele, a lica preblijede, Ja ću im u vrijeme iftara podignuti sve te zastore za njihove dove.“

A na drugom mjestu Poslanik, s.a.w.s., kaže:

„Mom ummetu je uz ramazan dato što nijednom ummetu nije dato:

Miris postača je ljepši Allahu od mirisa miska, svi meleki traže oprost za postače dok se ne iftare, svaki dan Allah postačima uljepšava mjesto u Džennetu, svi se šejtani tada zaključavaju, postačima biva oprošteno na kraju dana, postač je u ibadetu sve dok ne ogovara, postač i kada spava ibadeti, uz  ramazan sve hurije govore: 'Ima li ko da nas prosi kod Allaha, dž.š., pa da ga On oženi?'

I post i Kur'an će biti zagovornici postaču na Sudnjem danu, dova postača se ne odbija.“

Hvala Allahu Milostivom koji je obradovao vijernike i dao im obećanje, a Njegova obećanja su istina.

Doista, ovosvjetska uživanja prouzrokuju da insan zaboravi na zadaću datu mu od Boga, dž.š., kako nebi prodao vječnu kuću za prolaznu, budućnost za sadašnjost. Ako posmatramo današnji svijet primjetit ćemo tjeskobu koja vlada, a sve je to zbog zasićenosti u svemu osim u vjeri. Svaka kriza, i moralna i socijalna i ekonomska se događaju zbog krize u vjeri, krize imana. Nedostaju ljudima obroci duševne hrane, vjere. Upravo ramazan nam je idealna prilika da se oporavimo. On nam pokazuje put kojim možemo postići da jedni druge, u ime Allaha, volimo, a da ostavimo istraživanje tuđih mahana. Da shvatimo da jedni kod drugih imamo svoj hakk za koji ćemo biti pitani, da shvatimo jačinu i vrijednost oprosta jednih drugima, jer stoji istina 'oprosti da bi ti bilo oprošteno'. Najbolji primjer nek nam bude naš Učitelj, s.a.w.s., koji poslije bitke na Bedru, zarobljenike, mušrike, tretira kao da nisu zarobljenici, daje im bolji smještaj i hranu nego što su je imali muslimani Medine. Također, nakon završene bitke, posmatrajući zarobljene mušrike, koji su izgledali jadno, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tada rekao:

“Da je Mut’am ibn Adijj sada živ i da zatraži od mene da oslobodim ove zarobljenike, sve bih mu ih ostavio (oslobodio).”(sahihu-l-buhari, 573/2)

A ko je Mut’am ibn Adijj? On je bio mušrik (idolopoklonik), živio je u okolini Mekke, nije primio islam, umro je na nevjerstvu.

Ali, zašto bi naš Poslanik, a.s., tako učinio?

Zato što Poslanik, a.s., nikad nije zaboravio nečiju dobrotu i pravdu, jer je ovaj čovjek pomogao Poslaniku, a.s., kad mu je bilo najteže u životu. Nakon što je izranjavan, popljuvan i izvrijeđan, napustio Taif, Poslanikov, a.s., povratak u Mekku bio je rizičan, nije imao adekvatnu zaštitu. Nakon što je pokušao kod nekoliko porodica ugovoriti da ga otprate do Mekke pod svojom zaštitom, Poslanik, a.s., jedino je kod porodice Mut’im ibn Adijja našao pozitivan odgovor.
Tada je Mut’im rekao:”Ja ću Muhameda uzeti pod svoju zaštitu.” Tada je pozvao sinove i ostatak plemena te im rekao:”Naoružajte se i rasporedite se po uglovima Ka’be, ja sam uzeo Muhameda pod svoju zaštitu!” i Poslanika, a.s., otpratio u Mekku.

Ovo je put našeg Učitelja, a.s., koji ne zaboravlja učinjeno dobro i koji oprašta kada ima za to priliku.

Kazano je: „ Dovoljna je sramota čovjeku to da mu se pokaže kod drugih ljudi ono što mu je skriveno kod njega samog, ili da kori svijet za ono što sam radi, ili da uznemirava svog sagovornika, ili da govori o ljudima ono što ga se ne tiče.

Ramazan je sredstvo za usavršavanje samoga sebe i spas od svih muka i belaja oba svijeta. Post i ramazan je duhovni ispit insanu, koji će nas svrstati u red iskrenih Allahovih robova. Allah, dž.š., kaže:“ O vjernici, propisuje vam se post kao što je propisan onima prije vas da biste bili bogobojazni (da biste se grijeha klonili)“ (El-Bekare, 183)

Da bismo se grijeha klonili, postali bogobojazniji, jer Allah, dž.š., ne želi patnju i tegobu svojim robovima. Cilj ramazana i posta jeste da naše odluke budu u skladu sa Njegovom voljom, da, kako smo izgradili džemat u džamiji izgradimo i džemat van džamije, zajedništvo i jedinstvo u svom mjestu, zajednici, ummetu.

U ovom mubarek mjesecu se najbolje čuje glas siromaha, nemoćnog, bolesnog. Zaštitimo se od džehennemske vatre makar sa pola hurme, uči nas Poslanik, s.a.w.s., a Allah, dž.š., kaže:

„A dobro koje za sebe osigurate naći ćete kod Allaha još većim, dobit ćete još veću nagradu. I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je.“ (El-Muzemmil, 20)

“Podstičem vas na ono što vas je Allah podstakao, a odvraćam vas od onoga od čega vas On odvraća!

Allah je Veličanstven, zapovijeda istinu i voli iskrenost. Daje dobro onima koji ga zaslužuju, prema stepenu koji imaju kod Boga. Po tome se dobri ljudi spominju i odlikuju  jedni u odnosu na druge!

Došli ste na mjesto stvarnog iskušenja, kad Allah prima od nekog samo ono čime on želi Njegovo zadovoljstvo. Strpljivost (sabur), u teškoj situaciji je ono čime Allah uklanja tegobu i spašava od brige. Strpljenjem se postiže spas na onom svijetu (Ahiretu).

Među vama je Allahov vjerovjesnik, ona vas upozorava i zapovjeda vam. Bojte se da vam uzvišeni Allah ne otkrije nešto, zbog čega bi vas omrznuo. A Allah, uistinu veli: “Allahova odvratnost, zaista, može biti veća od vaše odvratnosti prema sebi (El-Mu’min,10).

Pazite na ono što vam je Allah svojom Knjigom naredio i čemu vas je svojim ajetima (dokazima) podučio. Allah vas je podigao nakon što ste bili pali i oslabili. Čvrsto se prihvatite onog čime će vaš Gospodar biti zadovoljan.  Pokažite se pred svojim Gospodarom na ovim mjestima i zalužit ćete Njegovu milost  i oprost koji vam je obećao. Allahovo obećaje je istinito! Govor mu je iskren a kazna žestoka.

I ja i vi pripadamo Bogu. Živom i Moćnom. Njegova zaštita nam je zaleđe. U njemu tražimo utočište, na njega se oslanjamo i Njemu se vraćamo. Nek Allah oprosti meni i muslimanima!”

ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE

Hvala i zahvala Uzvišenom i Milostivom, Gospodaru svih svijetova, Gospodaru Sudnjeg dana, kojem se klanjamo i od kojeg Jedinog pomoći tražimo.

Neka je slavat i selam Njegovom miljeniku i poslaniku Muhammedu, s.a.w.s., na njegovu porodicu, ashabe i sve njegove sljedbenike do Dana obračuna.

Selam poslaniku Muhammedu i svim Allahovim poslanicimakoji su dolazili sa jasnim ciljem, da bi se čovjek spasio na Velikom danu, a Šuajb, a.s., kaže: „Čovjek je stvoren slabašan pa često pada u zamku koju mu šejtan postavlja. Koliko je samo pejgambera poslano da ljude poduče bogobojaznosti i poštenom poslovanju, ali bi oni svaki put iznova prihvatali loše običaje kojima ih je šejtan učio i slijedili svoje niske strasti. Oni su prodavali svoje duše za neznatnu vrjednost i kroz tu trgovinu sve izgubili.“

Neka je salavat i selam poslanicima koji su čovjeka opominjali, upućivali i  savjetovali sve u cilju osviješćavanja i poboljšanja stanja čovjeka po mjerilima ahireta.

Hvala Allahu koji nam je omogućio i nafake dao da doživimo i živimo ovaj mubarek Ramazan, mjesec Allahove sveopće milosti, oprosta i oslobađanja od vatre, mjesec kada smo pozvani Allahu, dž.š., u goste, mjesec posta i svake počasti za vjernike, mjesec neprebrojivih darova čovjeku. Ovo je mjesec časnog Kur'ana, mjesec prve i presudne bitke za ummet Muhammeda, s.a.w.s., bitke na Bedru, ovo je najvažniji mjesec za vjernika i  uistinu, kada sagledamo sve njegove vrijednosti, ponižen je i propao onaj koji ga doživi, a o njeg se ne okoristi i u njemu ne zasluži oprost za svoje grijehe..

Read more...

I NASTOJTE DA ZASLUŽITE OPROST GOSPODARA SVOGA

Hvala i zahvala pripada Uzvišenom i Milostivom Allahu, koji nas daruje neizmjernim blagodatima, koji nas je stvorio da bi Mu bili predani, da bi se na Njega oslanjali i samo Njemu robovali, a neka je salavat i selam na Njegovog miljenika, s.a.w.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike Pravog puta do Dana obračuna.

Braćo u dini Islamu, 

„I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.“ (Ali Imran, 133)

Neka je hvala Allahu, dž.š., koji nam je omogućio da dočekamo, proživimo i ispratimo mubarek mjesece u kojima su vrata Njegove milosti širom otvorena. U Redžebu smo dočekali dvije mubarek noći, Lejletur-regaib i Lejletul-miradž, posebno ibadet čineći i moleći da nam se smiluje. U Ša'banu smo dočekali noć Lejletul-berat, noć Allahove odluke u kojoj On, dž.š., određuje insansku sudbinu, nafaku i čas preseljenja. Za nju je Poslanik, a.s., kazao:

„Zaista je Uzvišeni Allah  posebno milostiv u noći polovine Ša'bana i oprašta svima osim dvojici: onome koji čini širk i onome koji nosi zlobu u svom srcu.“

Ova noć Allahove odredbe je postrek da u periodu koji slijedi, do noći Kadra, noći odluke svake, dovom promijenimo svoju sudbinu, da nas Allah sačuva iskušenja koja nas mogu u zabludu odvesti, da nam poveća nafaku i u njoj bereket, a dova jedino može izmijeniti insansku sudbinu i dobro je došla posebno u ovim mubarek danima u kojima se nalazimo.

Sve ove mubarek noći prethode Ramazanu, mjesecu Allahove sveopće milosti i plemenitosti, i ne bez razloga, one su tu da nas stimulišu i mobilišu u pokornosti Allahu, dž.š., i dobročinstvu prema Njegovim stvorenjima. S tim razlogom smo dobrim djelima, posebno postom u mjesecu Ša'banu odali počast našem musafiru.

Read more...

I SVAKOM ČOVJEKU ĆEMO ONO ŠTO URADI O VRAT PRIVEZATI...

“Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi.” (El-Isra,1) A neka je salavat i selam na Njegovog miljenika, s.a.w.s., njegovu časnu porodicu, ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike do Dana obračuna.

„ I bojte se Dana Kada ćete se svi Allahu vratiti, Kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti, - nikome krivo neće učinjeno biti.“ (El-bekare, 281)     A,

„One koje vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.“ (El-bekare, 277)

Melek Džibrail a.s. je jedne prilike obznanio Muhammedu a.s. pet stvari, obznanio ih je nama, to je oporuka nama i  ko ih bude ispavno shvatio on je shvatio suštinu postojanja i suštinu vjere islama po kojoj bi svaki čovjek trebao da uredi svoj život. To su principi, trbaju biti, našeg miradža, duhovnog uzdizanja, kako bi zaslužili Božije zadovoljstvo.

Pa je kazao:

„Živi kako hoćeš , ali znaj da ćeš umrijeti.“

Allah dž.š. je čovjeku dao mogućnost izbora u životu na ovom svijetu u svemu osim kod smrti. Od čovjeka ni najmanje ne zavisi hoće li i kada smrt doći. Smrt je sigurna kapija kroz koju će svi ljudi proći, ali ono što se tiče ljudskog izbora je kako će okončati svoj život i u kakvom stanje će dočekati trenutak smrti. Hoće li umrijeti kao vjernik ili kao nevjernik, kao pokoran Allahov rob ili kao griješnik i razvratnik!

Allah dž.š. kaže, upozoravajući nas:

„Misle li oni koji čine zla djela da ćemo sa njima postupati jednako , kao sa onima koji vjeruju i dobra djela čine i da će im život i smrt biti isti? Kako loše rasuđuju.“ (El-Gašije, 21.)

Druga oporuka bila je: „Voli koga hoćeš, ali znaj da ćeš se od njega rastati.“

Čovjek potroši svoj život u imetak, položaj, ugled u društvu i prijatelje i ne razmišljajući o Danu kada će se sa svima rastati i o Danu kada će mu isti možda neprijatelji postati.

„Toga dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, osim onih koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.“

Treća oporuka je glasila:  „Radi šta god hoćeš, ali znaj da će ti se po tome suditi.“
Kako budeš radio, tako će ti se i platiti, pogrešno je očekivati džennetsku žetvu od džehennemske sjetve. Shodno našem izboru „I svakom čovjeku ćemo ono što uradi o vrat privezati, na Sudnjem danu ćemo mu knjigu otvorenu pokazati:  „Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas to što ćeš svoj račun polagati.“  (El-Isra, 13 – 14)

Džibrailova četvrta oporuka bila je:

„Znaj da je ugled i slava vjernika u noćnom namazu.“

Nema ništa ljepše od sedžde u osami. U tmini noći kad drugi spavaju.

I peta oporuka je glasila:

„Ponos muslimana je u neovisnosti od drugih ljudi.“

Ova oporuka je svojevrsni poziv muslimanima da se trgnu iz nemara, da iskoriste svoje potencijale i blagodati koje im je Allah, dž.š., dao u izobilju i da ulože trud kako bi kao pojedinci i kao ummet postali neovisni i ponosni.

Samo istinskim osloncem na Allaha, dž.š., i maksimalnim zalaganjem i iskorištavanjem vlastitih potencijala možemo sačuvati svoju vjeru, čast i ponos, a u suprotnom bit ćemo u situaciji i iskušenju da često puta pogazimo i uzvišene vjerske principe i temelje našeg identiteta zbog neznatne pomoći i koristi koju moramo tražiti od drugih zahvaljujući našem nemaru, i samozaboravu.

Radimo na svom miradžu, duhovnom uzdizanju, kako bi postali zajednica poštovanja, zajednica vjere, a ne jedni od onih koji vjeru uzimaju da bi priskrbili kakvu ovodunjalučku korist ili od onih koji od vjere uzimaju samo ono što im odgovara. Imajmo na umu riječi našeg Učitelja, s.a.w.s.,: "...Nisu njihove vođe (imami) počeli suditi po Knjizi, odabirajući od onoga što je objavljeno, a da Allah nije dao da međusobno troše svoju snagu!“

U vremenu u kojem vođe (imami) biraju od šeriatskih propisa ono što im odgovara, a zapostavljaju ono što im se ne sviđa, oni se tada međusobno prepiru, bespotrebno trošeći snagu. Zar danas muslimani širom svijeta ne troše svoju snagu oko perifernih pitanja, dok pored njih prolaze daleko krupnije i važnije stvari?

Braćo! Čuvajmo se grijeha i stalno imajmo na umu da smo mi obični smrtnici, koje će smrt zadesiti kada se mnogi od nas ne budemo ni nadali, a onda će doći Dan polaganja računa, pa se pripremajmo za taj Dan!

Naše vrijeme je ograničeno i zato ga ne trošimo živeći nečije tuđe živote. Zapamtimo poruku našeg Gospodara, dž.š.,  pred kojeg ćemo svi stati i račun polagati: „I svakom čovjeku ćemo ono što uradi o vrat privezati, na Sudnjem danu ćemo mu knjigu otvorenu pokazati....“

Molim Allaha, dž.š., da nam se smiluje i da nam oprosti.

Mihret ef. Žiko

Bolobani, 29.04.2016.

ZAISTA JE ALLAH UZ STRPLJIVE

Hvala Allahu, Njemu se zahvaljujem. Od Njega pomoć, oprost i uputu tražim. U Njega vjerujem i Njemu sam zahvalan. Suprostavljam se onima koji su Njemu nezahvalni. Svjedočim da je samo Allah bog, Jedan i Jedini, koji nema sudruga. Svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, neka je na njega, njegovu porodicu i iskrene sljedbenike salavat i selam.

„ Ne prodajite vaše  obaveze prema Allahu za nisku i neznatnu cijenu, blagodat koja je kod Boga mnogo vam je bolja, ako vi to znate. Ono što vi imate toga će nestati. Božije blagodati su vječne. Svakako ćemo Mi nagraditi strpljive, a nagrada će njihova biti mnogo bolja od onoga što su oni radili. Onome ko čini dobra djela, bio muško ili žensko, a uz to istinski vjeruje, zaista ćemo Mi dati sretan i lijep život i Mi ćemo njih nagraditi mnogo bolje od onoga što su oni radili.“ (En-Nahl, 95-97)

Cijenjena braćo, sinovi Ademovi,

Ne prodajite svoja dobra djela, bogastvo ahiretsko, za nisku i neznatnu cijenu. Ko uđe u grob bez pripreme je poput onoga koji pokušava preploviti more bez lađe. Snaga na ovom svijetu jeste u imetku, ali blagodat koja je kod Boga, mnogo je bolja, dobra djela su bogastvo na budućem svijetu, ako vi to znate.

Upitan je Ibrahim, a.s.:“ Zbog čega te je Allah uzeo za svog prijatelja? Reče: zbog tri stvari:

-          Izabrao sam naređenje Allaha pored naređenja drugog;

-          Nisam mario za ono čime sam Allaha zadužio;

-          Nisam večerao ni ručao, a da samnom nije bio gost.“

Read more...

Hutba: VJERA JE SAVJET

Hvala Allahu, Njemu se zahvaljujem. Od Njega pomoć, oprost i uputu tražim. U Njega vjerujem i Njemu sam zahvalan. Suprostavljam se onima koji su Njemu nezahvalni. Svjedočim da je samo Allah bog, Jedan i Jedini, koji nema sudruga. Svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, neka je na njega, njegovu porodicu i iskrene sljedbenike salavat i selam.

“Tako mi vremena, čovjek doista gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje”.                   (Al-asr 1-3)
''Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete....''  (Ali Imran 110)

Cijenjena braćo u Islamu,

Naš glavni kapital je vrijeme. I zato odgovoran odnos prema vremenu je jedna od glavnih karakteristika vjernika i vjernica. Oni koji jedni drugima preporučuju istinu i po njoj rade i koji jedni drugima preporučuju strpljenje, i sami su strpljivi, vjerujući u Allaha Uzvišenog i čineći dobro, upućujući i naređujući dobro, a zabranjujući zlo i nasilje prema samom sebi, savjetuju i savjete prihvataju. Poslanik, s.a.w.s., nas poučava da je vjera savjet, tako se obraćajući ashabima i svim svojim sljedbenicima do Sudnjeg dana, da bi što spremniji dočekali čas određeni. Svi poslanici su isto činili, upućujući nas na hajr, a doista ko savjet ne želi, sam sebi nepravdu čini, jer  sve što treba da se dogodi, blizu je!
Mudri Lukman, a.s., je savjetovao svog sina, tako savjetujuć i nas u našim postupcima prema roditeljima, prema djeci, prema vjernicima, učenima i učenicima, a iznad svega u našim postupcima prema Allaha, Milostivom.

Stanje neće biti onako kako se čini iz naših priča, nego onako kako je u našim srcima, srca svoja i duše očistimo, jer spašen je samo onaj ko je (dušu) očisti.

Mudri Lukman veli:

-  „Sine moj! Svijet je duboko more i mnogo se ljudi u njemu utopi. Tvoja lađa neka bude: strah od Boga, kormilo vjera u Allaha, a vesla čvrsto pouzdanje u Stvoritelja vasione – Allaha, dž.š.“

-  „Sine moj! Uzmi od svijeta samo onoliko koliko ti za život nužno treba. Ne odaj se životnom uživanju toliko da bi zbog toga drugima škodio, niti budi toliko lijen pa da padneš svijetu na teret.“

Read more...