Sun02242019

Last updateSat, 23 Feb 2019 3pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Tekstovi vezani za Konjic STEĆCI U BJELIMIĆKOM KRAJU

STEĆCI U BJELIMIĆKOM KRAJU

Iz knjige: Bjelimići na vjetrometini povijesti

  Osnovnu literaturu o stećcima u okolini Konjica predstavlja:

- Topografija arheloških lokaliteta u BiH od Vaclava Radimskog, čiji se rukopisi nalaze u biblioteci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu.

- Šefik Bešlagić: Stećci u dolini Neretve, naše starine, Sarajevo 1954.

- Šefik Bešlagić: Stećci, kartološko-topografski pregled, Sarajevo 1971.

- Bjelimićki učitelj Marko Hrgić na prostoru Bjelimića 1887. godine slovom i brojem zabilježio je hiljadu sto trideset (1130) stećaka.[1]

  1. 1.Argud (Bjelimići) na lokalitetu Muzge, kraj samog sela skupina od osamnest stećaka (16 sanduka, 1 sljemenak i 1 stup). Orijentacija je zapad-istok, osim dva koji leže sjever-jug.
  2. 2.
  3. 3.Na kosi Jasenica (Bjelimići), skupina od dvadeset tri (23) stećka (trinaest ploča i deset sanduka), orijentacija u pravcu zapad-istok.
  4. 4.Selo Dindo (Bjelimići),  po evidenciji V.Radimskog u ovom selu bilo je osamnaest (18) stećaka.
  5. 5.Dolovi u Bjelimićima, po topografiji V. Radimskog ovdje je bilo trideset osam (38) ploča i šest (6) sljemenaka. Neki su ukrašeni likovima ljudskih i životinjskih glava. Okrenuti su u pravcu zapad-istok.
  6. 6.Doljani (u Bjelimićima), na lokalitetu Križevac skupina od petnaest (15) stećaka, (dvanaest sanduka i tri sljemenaka). Orijentisani su u pravcu sjeverozapad-jugoistok.
  7. 7.Selo Ježepresina (Bjelimići) u kojem se nalaze na dva lokaliteta:

        –Prvi lokalitet na glavici Kraljuša, pored seoskog puta dva (2) osamljena stećka u obliku sanduka, orijentisani u pravcu zapad-istok.

       – Drugi lokalitet je Vučnodo ili Grkovima, po glavici i njenoj blizini nekropola sa sto trideset (130) stećaka (sto dvadeset tri sanduka i sedam sljemenaka). Stećci su orijentisani u smjeru zapad-istok, dok je pet stećaka u pravcu sjever-jug. Ukrašeni su trolistom loze, konjanik, jelen, čovjek sa štapom, kolo te originalna scena s predstavom konjanika, žene i zmija.

  1. 8.Luka (Bjelimići), na lokalitetu Krinjača nedaleko od kuća Brkan ispod golog brda jedanaest (11) stećaka (šest sanduka i pet sljemenaka), postavljeni u pravcu zapad-istok.
  2. 9.Selo Mokro (Bjelimići), gdje se stećci nalaze na četiri (4)

       – Prvi lokalitet je u blizini kuće porodice Bilić, skupina od četrnaest (14) stećaka u obliku sanduka. Postavljeni su u pravcu zapad-istok. 

       – Drugi lokalitet je udaljen oko 100 metara od toga, na omanjem brežuljku gdje se nalazi skupina petnaest (15) stećaka. Orijentacija je zapad-istok, dok je pet prvih posebno leže sjever-jug.

        – Treći lokalitet je harem-groblje u kome se nalazi dvadeset četiri (24) stećka (dvadeset tri sanduka i jedan sljemenak). Orijentacija je po pravcu zapad-istok.                            

– I na četvrtom lokalitetu u blizini sela Mokro, na Čaljinom grebu nalaze se tri (3) stećka i to: sanduk, sljemenak i križ. Orijentacija je po pravcu zapad-istok.

  1. 10.Selo Ocrkavlje (Bjelimići), neposredno ispod ruševina srednjovjekovnog grada Veletina, nalazi se nekropola od preko stotinu (100) stećaka. Po obliku su svi sanduci osim jednog koji je sljemenak. Po bilješkama Marka Hrgića godine 1897. ovdje je bilo stotinu dvadeset tri (123) stećka. Orijentisani su po pravcu zapad-istok.
  2. 11.Selo Odžaci, u kojem se stećci nalaze na dva lokaliteta, a to su:                                       - Prvi lokalitet kosa Gradić,  gdje se nalazi nekropola od sedamdeset devet (79) stećaka, dva sljemenaka, a ostali su sanduci. Orijentacija je zapad-istok, poredani u

       - Drugi lokalitet je Česmina glava, preko puta Gradića - nekropola od četrdeset (40) stećaka (trideset pet sanduka i pet sljemenaka). Orjentacija po pravcu zapad-istok, poredani u nizovima.

  1. 12.Povajdo (Bjelimići) na Golom brdu usamljen stećak - sljemenjak s postoljem lijepo obrađen, orijentisan zapad-istok.
  2. 13.Slatinica (Bjelimići) na lokalitetu Vlat nalazi se skupina od šest (6) stećaka (pet sanduka i jedan sljemenak), orijentisani zapad-istok.
  3. 14.Sopot (Bjelimići) u predjelu Visoča nekropola od četrdeset tri (43) stećka (četrdeset dva sanduka i jedan sljemenak). Orijentacija zapad-istok poredani u nizovima.
  4. 15.Zabrđani (Bjelimići), u predjelu Branjevčići pored puta Glavatičevo – Odžaci nalazi se skupina od tri (3) stećka, jedan sanduk i dva sljemenaka. Orijentisani su po pravcu zapad-istok.
  5. 16.Na planini Visočica (Bjelimići) u predjelu Poljica jugoistočnom kraju planine Visočice na razmaku od dva (2) km nalaze se dvije veće netropole steć
  6. 17.
  7. 18.

Mirko Hrgović 1897. godine na području Bjelimića osobno je izbrojio 1113 stećaka.

- Historijsko područjenekropola sa stećcima Gradić u Odžacima, općina Konjic, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 100 stećaka (98 sanduka i 2 sljemenjaka). Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata dio k.č. 1505, z.k. uložak broj 241 i dio k.č. 1507, z.k. uložak broj 118, k.o. Odžaci, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

Lokacija: Nekropola Gradić smještena je na brežuljku, s lijeve strane asfaltnog puta koji vodi iz središta naseljenog mjesta Odžaci u pravcu planine Visočica.

Opis stećaka: Na lokalitetu Gradić evidentirano je 100 stećaka, od čega 98 sanduka i 2 ukrašena sljemenjaka. Obrada stećaka je neujednačena, orijentirani su u pravcu istok-zapad (3) u nizovima.

- Historijsko područje – nekropola sa stećcima na lokalitetu Križevac u Doljanima, općina Konjic, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.  Nacionalni spomenik čini nekropola sa 15 stećaka. Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 953, z.k. uložak broj KKU 52/01, k.o. Mokro, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. 

Opis dobra: Lokalitet Križevac se nalazi neposredno uz put koji prolazi kroz selo Doljane i  koji se pruža u pravcu sjeverozapad-jugoistok, kao i površina od oko 150 m2 na kojoj leži nekropola sa stećcima. Od asfalta prema jugu, nekropola je udaljena 2,5 km. Na nekropoli se nalazi 15 stećaka, od toga 12 sanduka (ili prelaznog oblika sanduka ka pločama) i 3 sljemenjaka (Bešlagić, 1971, 333; Anđelić, 1975, 203).

Orijentacija nekropole u osnovnom pravcu sjeverozapad-jugoistok, tj. prema prirodnom položaju terena. Stećci su vrlo dobro oblikovani. Klesani su od lokalnog kamena koji je podložan cijepanju, pa se su neki stećci, osim što su utonuli, uglavnom na uglovima napukli ili pukli. Spomenici do kojih se moglo doći su monolitni sanduci ili sljemenjaci s postoljem.

Ukrašena su dva sljemenjaka i dva sanduka. Ukrasi na 4 stećaka su izvedeni u plitkom reljefu. Ukrasni motivi: tordirana vrpca, friz od povijene lozice s trolistom, rozeta u tordiranom vijencu, štiti s mačem i scena kola s tri figure i konjem s jahačem koji je okrenut kolu (Š. Bešlagić, 1971, 333).

Na terenu se moglo  prići samo do 4 stećka. Ostali su zarasli u grmlje. U prvoj grupi stećaka pristupačna su bila tri spomenika, a jedno 50 metara jugoistočno od ove grupe pristupačan je bio još jedan spomenik.

Stećak br. 1, sanduk s postoljem, dobro klesan. Dim.: sanduk 1,37 x 0,82 x 0,5 m; postolje 2 x 1,10 x 0,3 m. Sanduk je oštećen na gornjoj horizontalnoj ivici na strani okrenutoj putu, a jedan ugao postolja se raspada. Stećak leži uz put koji je sada proširen do samog spomenika koji postaje ugrožen, jer je put uzak i blatnjav.

Stećak br. 2, sljemenjak s postoljem. Dim.: sljemenjak 1,47 x 0,55 (0,50) x 0,90 m (od toga je sanduk visok 0,72 m); postolje 1,9x0,9x0,2 m. Ukrašen je tordiranom vrpcom na prelazu iz sanduka u sljeme.

Stećak br. 3, sljemenjak s postoljem. Dim.: sljemenjak 1,7 x 0,70 x 1,06 m (od toga je sanduk visok 0,8 m; postolje 2,1 x 1,1 x 0,16 m. Gornja polovina vertikalnih strana sanduka ukrašena je frizom od povijene lozice. Friz je uokviren  horizontalnim tordiranim trakama  iznad i ispod lozice. Sanduk je djelomično utonuo, a ukrasi se teško raspoznaju.  

Stećak br. 4, sanduk s postoljem. Dim.: sanduk 1,57x0,83x0,60 m; postolje 1,9x1,05x0,30 m. Gornja polovina vertikalnih strana sanduka ukrašena je frizom od povijene lozice. Friz je uokviren  horizontalnim tordiranim trakama  iznad i ispod lozice. Sanduk je djelomično utonuo, a ukrasi se teško raspoznaju.

 Bjelimički učitelj Marko Hrgić je 1897. zabilježio da u «Muhamedanskom starom groblju» u selu Doljani, koje se nalazi na brdu Križ, stoji stećak u obliku velike ploče s krstačom. Bez natpisa.

 Dalje u opisu veli da je 60 koraka od mezarja na vrhu brda Križ još jedna ploča veličine 3x2x 0,4 m. Treći podatak koji daje je stećak s natpisom koji je Anđelić, prema priloženom crtežu pomenutog učitelja, pročitao: Ase leži Radibrat s bratom Vuksanom, dva Miloradovića.

Sudbina ovih spomenika nije poznata (Anđelić, 1975, 203).

 


-Historijsko područje – nekropola sa stećcima Česmina glava u Odžacima, općina Konjic, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 68 stećaka (63 sanduka i 5 sljemenjaka). Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvaća k.č. 1475/1,  zk. uložak broj 216 i dio k.č 1196, zk. uložak broj 230/01, k.o. Odžaci, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Lokacija: Lokalitet Česmina glava nalazi se u Bjelimićima, selu udaljenom od Konjica oko 27 km zračne linije u pravcu jugoistoka.

Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji koja obuhvaća k.č. 1475/1, upisan u zemljišnoknjižni uložak 216 i dio k.č 1196, upisan u zemljišnoknjižni uložak 230/01, k.o. Odžaci, općina Konjic, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Opis stećaka:Na lokalitetu Česmina glava evidentirano je 68 stećaka, od čega 63 sanduka i 5 sljemenjaka. Stećci su dobro obrađeni, svi su neukrašeni i orijentirani u pravcu istok–zapad.  



[1] Dr. Pavo Anđelić Kulturno-historijski spomenici u Konjicu i njegovoj okolini, Konjic 1975.

 

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.