REPOVCI
Repovci su udaljeni od Bradine oko sahat i po hoda. Smješteni su
na prostranoj i valovitoj zaravni pod brdom Lisinom, ogrankom Bitovinje
planine. Mjesto je vrlo staro i po prvi put se u izvorima spominje 10.
Oktobra 1392. godine pod imenom Podlisje (Fermendžin, Acta Bosnae,
Zagreb, 1892, str. 51). Ovdje su živjeli čuveni bezi Repovci koji su se
vremenom razgranali u nekoliko porodica i dali više državnika, velikih
junaka i vakifa.
Kao što smo naveli Gulam Šah Hadaverdi Bosna Mehmed Čauš iz Repovaca
sagradio je prije 980. (1579) godine džamiju na desnoj obali Neretve u
Konjicu koja danas nosi naziv Repovačka džamija. On je u Repovcima imao
kulu od pet spratova za koju se ne zna kada je srušena.
U Repovcima se od islamskih spomenika nalazi džamija, turbe i ruševine
dviju starih kula. Džamija je locirana u sredini sela na mjestu Mlinište
, gdje su nekada bili mlini Beglerovića i Huseinbegovića. Sada je to
zemljište vakufsko vlasništvo. Džamija je sagrađena oko 1850.godine, a
zadužbina je Mustajbega Alibegovića koji ju je započeo graditi a
džematlije dovršile zajedničkim sredstvima. Džamija je više puta
opravljana a zadnji put je 1985 temeljno opravljena kada je srušena
drvena munara i na istom mjestu sagrađena nova od betona visoka oko 18
metara.
Oko pola kilometra sjeverno od džamije nalazi se turbe otvorenog tipa i
bez kupole. Građenoje na četiri zidana stupa i sa sve četiri strane u nj
se ulazi kroz široke i na ćemer građene kapije. U njemu je u posebnom
turbetu sahranjen Osman – beg Mustajbegović koji je umro
1750/51 godine Š1]. U turbetu se nalaze još dva nišana bez natpisa. Uz
turbe je 1959.godine H, Hasandedić evidentirao natpise sa nišana koji
označavaju mezare: Smail bega Repovca, umro 1807/8, Fatime, kćeri
Ragibove, umrla 1809, Nuri bega Repovca, umro 1811 i jedan iz 1820 bez
natpisa.Oko petsto metara niže turbeta nalazi se u strani hrastova šuma
u kojoj s donje strane ima nekoliko srednjovjekovnih stećaka a s gornje
strane više starih nišana izrađenih od sedre i bez natpisa. Ovo groblje
mještani nazivaju Kaursko groblje.
U Repovcima je postojala i bila na glasu Ajanovića kula. Imala je krasno
izrađenu šišu (strop) od drveta s umjetničkim rezbarijama i priča se da
ju je majstor gradio punih dvadeset godina.. Bila je urešena srebrom i
imala dolafe (police) u zidu od srebra gdje su se vješale haljine.
Enterijer joj je bio sličan enterijeru ]emalovića kule kule na BuniŠ2].
Pri vrhu sela nalazila se Beglerovića kula koju je 1851/2 godine gradio
neki Mustafa iz Neretve (Neretljak) kojeg također spominje Mehmed
Mujezinović u već navedenom djelu. Ovdje je bilo još kula i konaka u
kojima je svaki putnik mogao osjesti i na konaku ostati.Obje predaje ,
katolička i muslimanska, tvrde da je kuća Hasib bega Jusufbegovića bila
srednjovjekovna crkva. U jednom unutarnjem zidu ove zgrade nalazio se je
kip boga Mitre što svjedoči da je ovaj kraj i u doba Rimljana bio
naseljenŠ3].
Imamsku i muallimsku dužnost u Repovcima vršili su: Mustajbeg Alibegović,
Muhamedbeg Alibegović, hafiz Salih ef. Džumhur, Fadil ef. Jusufbegović,
Fazlija Alihodžić , Ibrahim Hadžiosmanović i Ramiz Jelovac
--------------------------------------
Š1] Mehmed Mujezinović , Islamska epigrafika Bi H III, Sarajevo, 1982,
str 433.)
Š2] vidjeti:Husein Dubravić, Bradina i njena okolina, Napredak,
kalendar, Sarajevo, 1944, str 81)
Š3] Vidi: Pavao Anđelić: Historijski spomenici Konjica i okoline,
Konjic, 1975, str.215.
TUHOBIC
Tuhobići su smješteni u jednoj uvali oko dva kilometra niže od
Repovaca uz put za Bulatoviće. Ovdje na Rijeci, Između Repovačkog i Lađa
potoka, nalazi se mala džamija koja je prvotno bila pločom pokrivena i
imala drvenu munaru. Džamija je sagrađena kako se vidi iz natpisa tušom
na njenoj minberi 1722/23.godine. Podignuta je na Jusufbegovića
zemljištu. Sagradio ju je Muhamed beg Repovac koji je umro u Reopovcima
polovinom 18 stoljeća i sahranjen u turbetu. Godine 1938 uklonjena je
drvena munara koja je bila dostarjela te je džamija do 1957 bila bez
munare. 1957 godine džamija je opravljena i uz nju urađena mala munara
od betona. Imamsku i muallimsku dužnost u ovom mjestu vršili su:
Mustajbeg Jusufbegović, Salih Lojić, Smail Puzić, Osman Šabanović, Agan
Memić, Omer Muhibić.Š1] u novije doba imami su bili; Vrače Mumin, Ramiz
Jelovac, Nafiz Boloban, Asim Hubijar i Faruk Hajadarevuić
--------------------------------------
Š1] Glasnik IVZ , Sarajevo, 1942, br. 6-7, str. 127.
