Mon09202021

Last updateFri, 11 Jun 2021 3pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Adis ef. Hebibović Kroz po(r)uke Bedra do Allahovog magfireta

Kroz po(r)uke Bedra do Allahovog magfireta

El-hamdu lillahi Rabbil-’alemin. Ves-salatu ves-selamu ‘ala resulina Muhammed ve ‘ala alihi ve sahbihi edžme’in. Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i čestite ashabe. Svjedočim da je samo Allah Bog, Jedan Jedini i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov poslanik i molim Dragog Boga da preselimo na onaj svijet sa šehadetom.

Draga braćo, riječ Ramazan, kao što smo prošlog petka istakli, dolazi od riječi arapskog jezika رمضان. Kazali smo da ovu riječ čine harfovi ر, م, i jedna cjelina ضان. Svi znamo da je mjesec Ramazan podijeljen na tri trećine, prva je Allahova milost – رحمة, druga je Allahov oprost – مغفرة a treća je spas od džehennemske vatre. Danas ćemo se zadržati na drugoj trećini ramazana, na trećini koja je na sredini, na Božijem magfiretu i o ovoj temi ćemo govoriti.

Kazali smo da prvi harf u riječi رمضان harf ر simbolizira Allahovu milost rahmet. Možemo vidjeti da je drugi harf u riječi رمضان harf م kao simbol Allahovog oprosta kao simbol magfireta. Oprost možemo definisati kao sposobnost prelaženja preko tuđih pogrešaka. Precizan prevod arapske riječi magfiret dovodi nas do riječi oprost ili razrješenje od grijeha.[1] Riječ مغفرة u Kur’anu se spominje na 28 mjesta, riječ istog korijena gafur u istom značenju, značenju oprosta se spominje 91 put, a Allahovo lijepo ime El-Gaffar – Onaj koji mnogo prašta se spominje 5 puta. Interesantno je da se 40. sura u Kur'anu zove Gafir – Onaj koji mnogo prašta što nam ukazuje na to da je Allahov oprost veliki.

Zanimljivo je povući paralelu između rahmeta i magfireta. Kao što su u riječi رمضان harfovi ر i م smješteni jedan do drugog i izuzmemo li jedan od ova dva harfa onda nema riječi رمضان tako isto nema magfireta/oprosta bez Allahove milosti, bez rahmeta. Povezanost između rahmeta i magfireta dalje nalazimo u Kur’anu, a.š. Od 91 mjesta u Kur’anu gdje je spomenuta riječ gafur-magfiret, ona se spominje zajedno sa riječi rahim-rahmet na 76 mjesta, što čini 85%. Povezanost između Allahove milosti i Njegovog oprosta dalje nalazimo i kod Muhammeda, s.a.v.s. Ibn Omer, r.a., navodi da su znali nabrojati da Allahov Poslanik, s.a.v.s., po stotinu i više puta na jednom sijelu kaže:  رب اغفر لي وارحمني

“Gospodaru, oprosti mi i smiluj mi se.“[2] Uzvišeni Allah, dž.š., u Svojoj Plemenitoj knjizi kazuje da je On onaj „koji oprašta grijehe i prima pokajanje,“[3] غَافِرِ الذَّنبِ وَقَابِلِ التَّوْبِ 

Večeras sa akšam namazom nastupa 17. Ramazan, dan Bedra. Bitka na Bedru se dogodila u drugoj ramazanskoj trećini, u trećini Allahovog oprosta. To dovodi Bedr sa magfiretom u direktnu vezu. Jedna od najsnažnijih poruka Bedra ustvari jeste obračun sa samim sobom, a nema oprosta dok sami sa sobom račun ne svedemo, dok ne priznamo grijeh i za njeg se pokajemo. Bitka na Bedru simbolizira bitku između vjere i kufra/nevjerstva, istine i zablude. Ramazan nije samo mjesec posta i ibadeta. To je i mjesec pobjede. Prije svega, pobjede nad samim sobom, a onda nad svim drugim.

Nakon trinaestogodišnje borbe sa samim sobom, savladavanja najtežih prepreka i iskušenja, podnošenja svirepih tortura i poniženja, kaljenja u užarenoj Mekki, dolazi slast ramazana. Ali, uz to, dolazi i slast pobjede. Međutim, do te pobjede nije moglo doći dok nije došlo do pobjede na poprištu ljudske duše i na planu stvarnog života.[4]

Allah Uzvišeni nam šalje Bedr baš u ovoj trećini ramazanskoj da nam bude stalno na umu da nema pobjede bez našeg maksimalnog angažmana, nema pobjede bez našeg zalaganja, pa tako nema ni Allahovog oprosta bez našeg truda. Trebamo što više činiti istigfar Allahu Dragom, što više tražiti od Njega oprost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., treba biti najbolji uzor vjernicima u svemu, pa tako i u istigfaru. Muhammed, s.a.v.s., koji je bio najodabranije biće i kome je Džennet bio obećan činio je istigfar. On, s.a.v.s., je kazao: “Doista ja činim istigfar Uzvišenom Allahu sto puta dnevno.”[5] U predanju koje bilježi Ebu Davud stoji da će Allah, onome ko redovno bude istigfar činio, dati izlaz iz svake tegobe i da će mu, nakon svake brige, dati rješenje i opskrbiti ga odakle se i ne nada.[6]

Molim Uzvišenog Allaha da nas učini od onih koji čitaju Njegove znakove i koriste se njima. Molim Ga da porukama Bedra naoružani dođemo do Njegovog magfireta. Amin!


[1]Teufik Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, El-Kalem, Sarajevo, 2004. god., str: 1066.

[2] Muslim b. el-Hadždžadž el-Kušejri, Muslimova zbirka hadisa s komentarom, Knjiga 8., Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2015. god., str: 86.

[3] Sura Gafir, 3. ajet

[4] Muslim b. el-Hadždžadž el-Kušejri, Muslimova zbirka hadisa s komentarom, Knjiga 5., Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2015. god., str: 472-473.

[5] Muslim, Muslimova zbirka hadisa s komentarom, Knjiga 8., hadis br. 41, str: 85.

[6] Ibid, str: 85.

Hutba u džematu Glavatiečevo, 3.7.2015.g.

Hatib: Adis Ef. hebibović