Sat08242019

Last updateMon, 19 Aug 2019 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel

O ZEKATU

O ZEKATU

 

    Mubarek mjesec ramazan, sa svim svojim ibadetima, obaveznim i dobrovoljnim, jedinstvena je prilika za svakog vjernika da produbi i osnaži vezu sa Uzvišenim Stvoriteljem, da očisti dušu i tijelo od grijeha, a svoj imetak od tuđeg hakka i tako pročišćen i prosvijetljen pokuša dostići deredžu takvaluka koju je Uzvišeni Allah označio u Kur'anu kao cilj posta:

    ... da biste bili bogobojazni. (El-Bekare, 183)

    Ramazan je prilika da preispitamo svoj odnos prema Milostivom Stvoritelju, prema sebi i drugima, te svoju ulogu i poziciju u svijetu koji nas okružuje, u svjetlu islamskog učenja, što zahtijeva od muslimana aktivno učešće i sudioništvo u kreiranju boljeg i humanijeg svijeta.

    Poručuje nam Uzvišeni Allah u Kur'anu:

I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine.  (El-Kasas, 77)

    A Allahov poslanik Muhammed, a.s., sve nas upozorava riječima:

    "Onaj ko se ne interesira za stanje muslimana taj i ne pripada njihovoj zajednici."

    U ovome časnome mjesecu, mjesecu posta, učenja Kur'ana i proučavanja njegovih smjernica, mjesecu solidarnosti i potpomaganja drugih, posebno bi trebali preispitati naš odnos prema jednoj izuzetno važnoj i značajnoj, a vrlo zapostavljenoj, islamskoj ustanovi, ustanovi zekata, koja je od vitalnog značaja za našu Islamsku zajednicu, pa time i za sve muslimane na ovim prostorima, pa i šire. S obzirom na značaj ove dužnosti  i njen dalekosežan utjecaj na sudbinu islama i muslimana na ovim prostorima, sasvim je opravdano, pa i nužno posvetiti ovom pitanju jednu ramazansku hutbu.

    Zekat ima najvišu kategoriju islamskih obaveza. U čuvenom hadisu u kojem se definiraju temeljne islamske obaveze, Allahov Poslanik, a.s., spomenuo je, pored Šehadeta, namaza, posta i hadždža, i davanje zekata. Kur'an-I kerim posvećuje veliku pažnju ovom ibadetu. U više ajeta se naredba o davanju zekata spominje zajedno sa naredbom o klanjanju namaza. Klanjajte namaz i dajite zekat! - učestala je kur'anska zapovijed. Ako je Šehadet, a jeste, verbalna legitimacija pripadnosti islamu, onda je klanjanje namaza i davanje zekata praktično očitovanje pripadnosti zajednici muslimana  kako kaže Uzvišeni Allah:

    Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekat davali, braća su vam po vjeri... (Et-Tevba, 11.)

    Allahov Poslanik, a.s., u hadisu kaže: "Kunem vam se za tri stvari i to dobro upamtite: sadaka neće umanjiti imetak; Allah će čovjeku kojem bude učinjena nepravda pa osaburi uvećati čast i dostojanstvo; a onome ko otvori vrata prosjačenja i moljakanja Allah će otvoriti vrata siromaštva." (Zabilježio Tirmizi)

    Pojam sadaka u ovom hadisu obuhvata, kako dobrovoljne priloge, tako i obavezno udjeljivanje imovine poput zekata.            

    S druge strane, one koji imaju mogućnosti, a ne izvršavaju ovu obavezu Kur'an upozorava na bolnu kaznu:

    Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovu putu - navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. "Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!" (Et-Tevba, 34.)

    Slična upozorenja nalaze se i u hadisu. Masovno neizvršavanje obaveze davanja zekata, osim ahiretske, povlači za sobom i dunjalučku kaznu. Muhammed, a.s., o ovome kaže: "Narod koji izbjegava davanje zekata biva iskušavan nedaćama (glad, suša i sl.)." (Bilježe ga Hakim, Bejheki i Taberani)

    Riječ zekat u arapskom jeziku znači "čistoća, rast, bereket i pohvala". Ustanova zekata u islamu sadrži i podrazumijeva sva ova značenja. Davanjem zekata čisti se imovina od tuđeg hakka, osigurava njezin rast, a bereket i nagrada kod Allaha, dž.š. U šerijatsko-pravnoj terminologiji ovaj termin označava određeni iznos imovine koji, prema Allahovoj, dž.š., odredbi, imućni moraju izdvojiti iz svoje imovine u korist određenih kategorija lica. U praksi se i samo davanje ovog iznosa naziva zekat.

    Ova se islamska imovinska obaveza razlikuje od uobičajenih poreza koje država ubire od poreskih obveznika na osnovu državnih zakona, radi finansiranja budžetskih korisnika.    

    Za razliku od tih poreza, zekat je prvenstveno ibadet kojeg musliman izvršava nadajući se Allahovu zadovoljstvu. Davanjem zekata ostvaruju se i mnogi drugi ciljevi:

§         zekat duhovno pročišćava izvršitelja i oslobađa ga od svojstava škrtosti i robovanja imetku,

§         zekatom se čisti i sama imovina, pospješuje njen rast i razvitak,

§         davanje zekata predstavlja izraz zahvalnosti čovjeka na neizmjernim Allahovim nimetima,

§         zekatom se rješavaju neke nasušne potrebe određenih kategorija ljudi, ili realiziraju neki važni društveni projekti,

§         institucija zekata je bila prvo, zakonom regulirano i ustrojeno, socijalno osiguranje u punom smislu te riječi,

§         zekat ima važnu ulogu u dinamiziranju ekonomskih kretanja i privrednih aktivnosti, jer podstiče investiranje i obrtanje imovine kako je ne bi pojelo kontinuirano dugogodišnje izdvajanje materijalnih dobara na ime zekata,

§         izvršavanjem ove obaveze ublažavaju se i smanjuju razlike između imućnih i siromašnih, a one su jedan od glavnih izvora društvenih napetosti i sukoba...

    U našim uvjetima zekat je najvažniji izvor finansiranja islamskog odgojno-obrazovnog sistema, koji se na osnovu tumačenja meritornih islamskih učenjaka podvodi pod posebnu kategoriju korisnika zekata, odnosno fond koji se naziva fi sebilillah (svrhe na Allahovu putu).

    Zekat se daje na novac, zlato, srebro, vrijedosne papire, dionice i trgovačku robu u iznosu od 2,5% ukupne vrijednosti ukoliko ova imovina, pojedinačno ili ukupno, dostigne vrijednost nisaba, tj. iznos od 1790 KM prema ovogodišnjoj (za 1422.h./2001.)  procjeni Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Vrijednost imovine u visini nisaba mora biti u posjedu obveznika zekata cijelu lunarnu godinu. Od imovinske mase na koju se daje zekat odbijaju se dugovi.Zekat se daje i na poljoprivredne proizvode i to u iznosu od 10% ukoliko se usjevi napajaju prirodnim putem, odnosno 5% ukoliko se napajaju vještačkim putem, kao i na stoku kada dostigne određeni nisab, te na prihode od fabrika, štamparija, iznajmljivanja zgrada, stanova, hotela, motela i sl., o čemu se obveznici zekata mogu detaljnije obavijestiti kod imama ili u literaturi koja obrađuje ovu problematiku.

    Korisnike zekata odredio je Uzvišeni Allah u Kur'anu: Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku - namjerniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je. (Et-Tevba, 60.)

    Potrebno je naglasiti da je, na osnovu Allahove naredbe sadržane u ajetu: Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš ... (Et-Tevba, 103.), Allahov Poslanik, a.s., uveo praksu organiziranog prikupljanja zekata i njegovu distribuciju, Kur'anom određenim, korisnicima, posredstvom specijaliziranog državnog organa (bejtu-l-mal). No, kako je u našim društvenim okolnostima vjera odvojena od države, Islamska zajednica je, naslanjajući se na Poslanikovu, a.s., praksu, preuzela na sebe odgovornost organiziranog ubiranja zekata i njegovo trošenje u predviđene svrhe. Nadležna islamska vlast ima pravo, shodno vlastitom idžtihadu, za koji odgovara pred Bogom, odrediti prioritete u raspodjeli prikupljenog zekata. Nesumnjivo se radi o velikoj odgovornosti, kako obveznika zekata, tako i organizatora prikupljanja, za valjano izvršenje ove velike islamske obaveze, shodno šerijatskim propisima. Neka nam Uzvišeni Allah pomogne u tome.                                                                      

mr. Enes Ljevaković